Država

Zemljo tisućljetna, na vjernost ti se kunem... Od mora do Save, od Drine do Une...!

13.04.2006.

BOSANSKI JEZIK I NJEGOVO OSPORAVANJE

Dakle, ponovo govorimo o jeziku, jednim od najbitnijih elemenata bosanske drzavnosti. Prosli put smo naglasak dali na povelju o bosanskom jeziku, ovaj put se osvrćemo na kratki historijat, te upotrebu bosanskog jezika u svijetu današnjice.

"Jezik je živa snaga sa kojom je vezana ne samo kultura jednog naroda već i njegovo postojanje."
Ivo Andrić

Već svi znamo onu standardnu priču, „Bosna je na granici Istoka i Zapada, sjecište kulture itd..“ Da to nije samo kliše to dokazuju i mnogi atributi koji se Bosni pripisuje, ne samo od strane njenih državljana nego što je možda i važnije od stranih, poznatih intelektualaca, od kojih većina imaju prefiks „multi“. Tako smo mi multietnična, multikonfesionalna, multikulturna pa tako i multijezična država.
Nakon naše višetoljetne tradicije suživota, tolerancije nekako je to nestalo, bilo našom voljom ili ne. Na ovom području promjenile su se mnoge vladavine, u upotrebu dolazili mnogi jezici, turski, arapski, prezijski i njemački. Nakon što je svaka vlast uvidjela da nikada neće biti prihvaćena kao domaća, počela je sa taktikom „Zavadi pa vladaj“. Tome su mnogo pripomogle i susjedne države. Ističući religijske razlike, došlo je do velikih etničkih podjela. Onaj jezik koji je bio svima zajednički, obični, narodni jezik tj. Bosanski jezik odjednom, kao da je nestao i nastala su „nova“ tri. U svom tom haosu najgore su prošli bosanski muslimani kojima ne samo da je uskraćivano pravo na jezik, već i na nacionalnost. Međutim, mnogi dobri bošnjani su ostali vjerni svome jeziku. Kao potvrda tome služi činjenica da je prvi bosanski rječnik (MAQBUL-I ‘ARIF - Potur Šahidija, Muhamed Hevaji Uskufi) napisan 1631. godina, odnosno 36 godina poslije hrvatskog i 197 godina prije srpskog rječnika. „Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već je jedna od objektivnih naporednosti.“ Za ovu tezu se mogu nabrojati mnogi dokazi a kao najjednostavniji navodi se upotreba glasa h. Kako su bosanski muslimani često nazivani bošnjacima njihov jezik je nerijetko nazivan bošnjačkim mada je naziv bosanski dominantan. Kao jedan od osobenosti našeg jezika uzima se i alhamijado književnost koje je gotovo jedinstven primjer pisanja maternjeg jezika arapskim pismom. Mnogi koji osporavaju postojanje bosanskog jezika navode činjenicu da je tokom Osmanske vladavine u bosanski jezik ušlo mnogo turcizama i da je to po nekima „turski jezik“. Kao protuteza njima može se navesti i to da su se mnogo prije Vuka kulturni radnici među Južnim Slovenima zalagali za bosanski govor, odnosno bosanski jezik, idealizirajući ga kao najljepši i najmilozvučniji, preporučujući ga za osnovu zajedničkog književnog jezika.
Zbog te politizacije jezika najviše je propatio bosanski. Kako poslije Osmanske vlasti dolaze one koje nisu baš „naklonjene“ muslimanima a i sve veće radikalizacije društva na bosanski jezik je gledano kao na neki stari, ruralni jezik, koji je međutim, i dalje bio njegovan u bošnjačkim porodicama. Autentičnost bosanskog jezika potvrđuje i bosanska ćirilica ili bosančica koja se zadržala dugo poslije dolaska osmanske vlasti, bosanski begovi su je koristili kako u međusobnim prepiskama tako i onima sa Dubrovačkom Republikom. Imala je glavnu ulogu u očuvanju slovense pisane riječi među muslimanski stanovništvom Bosne i Hercegovini.
Mula Mustafa Šefki Bešeskija (koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku), ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od arapskog, zato što ima 45 riječi za glagol ići." Marvo Orbini je 1601. godine zapisao: "Od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni dan-danas paze na čistoću slavenskog jezika." Pojavom tzv. srpsko-hrvatskog jezika i prihvatanje tog naziva nikako ne znači da su bosanski Muslimani govorili drugim jezikom jer „Jezik je jedno, a naziv jezika je drugo.“ Klasični, istančani bosanski jezik zadržao se kroz sevdalinke i balade a kao najbolji primjer mnogi uzimaju roman Ponornica Skendera Kulenovića. Bosanski muslimani nisu ni od koga primili jezik već su govorili i govore svojim jezikom.
Jezik je jedna od glavnih dimenzija Bosne i Hercegovine po kojoj je ova zemlja jedinstvenija od svih drugih zemalja sa zajednickom jezicno-govornom supstancom. Zadnjih desetljeća dolazi do kultrunog osvješćenja i još jednom dolazi do miješanja politike i jezika, mežutim, ovaj put sa pozitivnim rezultatima. Neosporivo je pravo da svako jezik kojim govori nazove narodnim imenom. „Nema naroda bez jezika, ali svaki narod nije svoj jezik institucionizirao, što znači da svoj jezik nije imenovao nacionalnim imenom .... „ Ovih poslijeratnih godina došlo je do pojave trenda po kojem se namjerno dovodi do sve većih razlika među jezicima triju najbrojnijih naroda Bosne i Hercegovine, mada razlike nisu tolike kolikim se žele prikazati. „Ako Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore, u osnovi, jednim jezikom, tada je bosanski jezik sociolingvistički objašnjen analognim pojmovima: srpski jezik, hvatski jezik, crnogorski jezik.“ Primarna svrha jezika je komunikativna i to uvijek treba imati na umu, što nikako nikome ne daje za pravo nekome osporavati jezik. Završio bih citatom Evlije Čelebije koji kada je u prolasko kroz Sarajevo rekao: „Narod se u ovim krajevima u pučkom govoru zove Bošnjaci. Samo, draže im je kad se kaže Bosanci. Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni sami bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskome“

DemhA

Država
<< 04/2006 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30


Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država sa međunarodnim subjektivitetom, povijesnim kontinuitetom, teritorijalnim integritetom, kolektivnim entitetom i kulturnim identitetom.

“Ovdje se ne živi samo da bi se živjelo. Ovdje se ne živi samo da bi se umrlo. Ovdje se i umire da bi se živjelo.” Mehmedalija Mak Dizdar

RAZARANJE I OBNOVA GRADOVA, Napravićemo akoBogda još veće, još bolje, i još ljepše...
AVAZ

ELEKTROPRIVREDA BiH


GRBAVICA



UNIS


ŠTROSMAJEROVA


LORIS


MOSTAR






USJEKLINE GENOCIDA - SREBRENICA




















PATRIOTSKE PJESME:
JA SAM BOSNJAK!...
(Izdajici Avdi S Karabegovicu)

Ja sam Bošnjak - dican junak:
Vjeran svetom domu svome,
Vjeran slavi svojih djeda
I narodu Bosanskome!

Njegov ponos na mom srcu
Ko amanet sveti stoji;
Ponos koji nigdje ne da, da se Bosnjak lava boji!...

Majka me je Bosnjakinja
Zaklinjala svojim mlijekom,
Za cast ove casne grude,
Da proljevam krvcu r`jekom;

Da joj služim, kosto služi
Rob svojega gospodara,
Da je branim od dusmanskih
Bojnih koplja i handzara!

Na tvoj poziv, evo s`macem
Na mejdan ti stupam smjelo:
U poganoj Tvojoj krvi,
Da trijumfa vezem djelo.

S`Tvojom krvi da sapirem
Crnu ljagu s`roda svoga,
Crnu ljagu - sto j`rodio
Izdajicu prokletoga!

Izdajicu uspomeni
Svojih djela slave stare,
Sto se drzn`o blatnom rukom,
Da svetinje njine tare! - -

Al ` sto rekoh o mejdanu?...
Ne, nikada s`hrgjom takom:
Bosnjak junak bojni mejdan
D`jeli samo sa junakom!

A Ti sakri mrsko lice
Ispred sv`jeta cijeloga:
U podzemlje mracno bjezi,
Izdajico roda svoga!


Jer nad Tobom rodnog neba
Zlatnog sunca placu zrake,
Place jasna mjesecina
I treptanje zvjezde svake,

Place svaki zemni atom,
Na kog Tvoja noga stane;
Svaka travka tebi klice:
Izdajica, nak propane!

Sakri lice izdajico,
Nek ne pljuju ljudi na Te,
A znaj I to: Izdajicu
I pod zemljom klevete prate!...



OSTAJTE OVDJE

Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba
Neće vas grijat ko što ovo grije;
Gorki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije

Od svoje majke ko će naći bolju ?!
A majka vaša zemlja vam je ova;
Bacite pogled po kršu i polju,
Svuda su groblja vaših pradjedova.

Za ovu zemlju oni bjehu divi,
Uzori svijetli, što je branit znaše,
U ovoj zemlji ostanite i vi,
I za nju dajte vrelo krvi vaše.

Ko pusta grana, kad jesenja krila
Trgnu joj lisje i pokose ledom,
Bez vas bi majka domovina bila;
A majka plače za svojijem čedom.

Ne dajte suzi da joj s oka leti,
Vrat'te se njojzi u naručja sveta;
Živite zato da možete mrijeti
Na njenom polju gdje vas slava sreta!

Ovdje vas svako poznaje i voli,
A tamo niko poznati vas neće;
Bolji su svoji i krševi goli
No cvijetna polja kud se tuđin kreće.

Aleksa Šantić


Znaš Bošnjače nije davno bilo
Sveg mi svjeta nema petnest ljeta
Kad u našoj Bosni ponositoj,
I junačkoj zemlji Hercegovoj,
Od Trebinja do Brodskijeh vrata,
Nije bilo Srba ni Hrvata
A danas se kroza svoje hire
Oba stranca ko u svome šire
Oba su nas gosta saletjela
Da nam otmu najsvetije blago
Naše ime ponosno i drago.

Safvet-beg Bašagić

ZAPIS O ZEMLJI

Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki :
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti

[b]A zapitani odgovor njemu hitan tad dade :
Bosna da prostiš jedna zemlja imade
I posna i bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna[/b]
Mak Dizdar


Bosna

KAKO ZBORITI BOSNU DANAS
DOK EHO BOLI NEBO DOSEŽE
I KRIK ONIH ŠTO ZNAŠE DA VOLE


KAKO ZBORITI BOSNU DANAS
DOK DUŠMANSKA NEMAN PO STOTI PUT
NESTANAK JOJ IŠTE...


AKO MENE PITAŠ JA ZNAM
ONO ŠTO JE UTISNUTO U NJENU SRŽ JE INAT
I TAMAN SAV DUNJALUK DA SE SABERE
A NE ONA CEMERNA ŠAKA DUŠMANA
OPET BOSNI DOHAKAO NEBI
JACA JE BOLAN ONA OD SVIH NASILNIKA


I JOŠ DA TI KAŽEM
NEPROLAZNA JE
JER ZNA I PAMTI BICE SVOJE...

Taib TEROVIĆ


KLIKNITE OVDJE DA BI BILI VAŠA POČETNA STRANICA
BROJAČ POSJETA
226995

vas je trenutno online
Powered by Blogger.ba